stetna i ruzna navika

Pušenje u razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.

Historijat pušenja duhana pocinje 1492. godine.

Na novootkrivenim prostorima Amerike španski osvajaci su sa cudenjem gledali kako domorodacko stanovništvo uvlaci u sebe dim uvrnutih listova neke biljke.Poslije toga duhan je prenesen u Evropu i sa njim i navika pušenja duhana.U šesnaestom stoljecu Ser Robert Relej je uveo žvakanje duhana na engleskom dvoru. Tada su se svi podanici engleske kraljice morali uciti "novoj vještini". Tako je pušenje duhana postalo moda.Pušenje duhana na našim prostorima ima dugu tradiciju i vremenom se veoma proširilo medu stanovništvom.Medutim, na pušenje se razlicito gledalo u pojedinim zemljama. Dok je u nekim zemljama bilo obavezna društvena norma, drugi su zabranjivali i strogo kažnjavali svaki pokušaj pušenja.Danas ima veliki broj pušaca, ali i onih koji ukazuju na veliku opasnost od pušenja .Prema današnjem shvatanju pušenje je ovisnost, što znaci da pušac postaje psihicki, a ponekad i fizicki ovisan o cigareti.Tako se pušenje može uvrstiti medu druge bolesti ovisnosti (alkoholizam i narkomanija).

NIKOTIN

Duhan je sušeni list istoimene biljke, a nikotin je njen najvažniji sastojak.Pored nikotina u duhanu se nalazi još oko 500 poznatih štetnih sastojaka. Nikotin je vrlo jak otrov. Kada bi se izdvojio cisti nikotin iz pet cigareta ili jedne cigare i ubrizgao u venu covjeka, to bi bilo smrtonosno za njega.

Uzroci uŽivanja duhana

Uzroci uživanja duhana su mnogobrojni. Ovoj navici su sklone pretežno neprilagodene, nekriticne, povodljive i imitaciji sklone, narocito mlade osobe.

Uzroci pušenja duhana koji se najcešce navode u literaturi su sljedeci:

-Znatiželja - da se proba da li se može pušiti. Mnogi uspiju dokazati da mogu, ali usput steknu naviku koje se kasnije vrlo teško ili nikako ne mogu riješiti.

-Želja da se bude slican starijima. Ponekad je prihvatanje pušenja neka vrsta "pristupnice" odredenoj grupi vršnjaka.

Nerijetko, mladi ljudi koji ne bi željeli pušiti, ne znaju kako da odbiju pušenje, a da pri tome ne budu od grupe omalovažavani, ili cak odbaceni. Ako kod mladog covjeka nije izgradena cvrsta licnost i nema oslonaca u porodici koja mu daje osjecaj samopouzdanja i stabilnosti, on vrlo lahko podliježe uticajima neformalnih grupa, koje mu u podsvijesti nadoknaduju ono što mu nedostaje u porodici.

-Imitacija je snažan psihološki cinilac koji utice da mladi zapocnu sa pušenjem. Oponašaju se roditelji, stariji rodaci, junaci sa filma, TV, estrade itd.

-Mnogi mladi ljudi pocinju pušiti iz protesta, u znak nezadovoljstva, zabrinutosti ili pobune protiv autoriteta.

-Neki pocinju pušiti jer smatraju da im to pomaže u društvenim kontaktima.

-Pušenje se cesto upražnjava prilikom ugodnih dogadaja - poslije jela, prilikom odmora, pri caskanju, tako da se stvara uslovni refleks: cigareta - ugodnost.

-Masovni mediji mogu mnogo doprinijeti promociji zdravlja i zdravog nacina života, ali mogu i negativno uticati na opredjeljenje mladog covjeka.

-Porodica ima velikog uticaja na pojavu pušenja duhana medu mladima. Istraživanja ukazuju da u porodicama u kojima oba roditelja puše, najcešce postaju pušaci i njihova djeca.

-Znacajni faktori u nastanku pušenja su i društveno-socijalni, osjecaj manje vrijednosti, neprekidna žurba za necim, razvoj tehnike i automatike, što sve stvara osjecaj psihicke napetosti i nesigurnosti.

Rasprostranjenost pušenja

Sve je veci broj pušaca medu omladinom, pa cak i medu djecom. Omladinsko doba je period u kojem se najveci broj mladih ljudi "opredijeli" za uživanje duhana.

Prema našim istraživanjima puši 0,9% ucenika osnovne škole, a 27,97% ucenika srednje škole. Od ukupno anketirane ženske omladine III i IV razreda srednje škole puši 44,59%, a od ukupno anketirane muške omladine III i IV razreda srednje škole puši njih 40,68%. Ova istraživanja su potvrdila ranija saznanja da u posljednjem razredu srednje škole puši oko 40% ucenika, te da 75% pušaca stice ovu naviku prije osamnaeste godine života.

Vecina pušaca živi u zemljama u razvoju, njih 70 - 75%. U zemljama u razvoju puši 50% muškaraca i 8% žena. U razvijenim zemljama puši 41% muškaraca i 21% žena. Pušenje u razvijenim zemljama opada oko 1,5% godišnje, ali u zemljama u razvoju raste oko 1,7% godišnje.

Uticaj pušenja na zdravlje

Fizicka kondicija i dobro zdravlje mogu biti narušeni pušenjem. Polovina mladih koji u tom dobu pocnu pušiti i tu svoju naviku nastavljaju i dalje tokom života, umiru od bolesti ciji je uzrok pušenje, ili je povezano sa pušenjem.

Pušenje je rizicni faktor za oko 25 bolesti. Istraživanja upucuju da je pušenje odgovorno za 2,6% ukupnog broja smrtnih slucajeva, a prognozira se da bi se taj dio mogao utrostruciti do 2020. godine. Prema sadašnjim podacima, kod dugogodišnjih pušaca pušenje je u 50% slucajeva uzrok smrti. Polovina njih umrijece u srednjoj životnoj dobi, i tako ce izgubiti u prosjeku 22 godine životnog vijeka. U razvijenim zemljama umrlo je 1995. godine 514.000 pušaca od raka pluca, kao i njih 625.000 od pušenjem uzrokovanih srcanih i drugih krvožilnih oboljenja. Studije u Velikoj Britaniji su pokazale da su pušaci u 30-im i 40-im godinama života 5 puta podložniji srcanom udaru od nepušaca.

Pušenje je siguran ili vjerovatan uzrok smrti od: raka - usne šupljine, ždrijela, pluca, jednjaka, mokracne bešike, gušterace, bubrežne karlice, želuca, grlica materice. Pušenje je, takoder, uzrok bolesti srca, moždanog udara, oboljenja perifernih krvnih sudova, hronicne opstruktivne bolesti pluca, niske težine novorodencadi.

Pušenje je vjerovatan uzrok: ulkusne bolesti, neuspješnih trudnoca, povecane smrtnosti novorodencadi.

Rizici pasivnog pušenja

Pasivno pušenje znaci boravak nepušaca u prostorijama gdje se puši. Istraživanja pokazuju da je pasivno pušenje jednako štetno kao i aktivno pušenje. Boravak u prostoriji u kojoj se puši (npr. za vrijeme sastanka) ima za nepušaca isti ucinak kao da puši po jednu cigaretu na sat. Pasivno pušenje je narocito pogubno za djecu.

Pušenje - uzrok nesreca

Proucavanja su pokazala da je trecina svih požara izazvana zapaljenom cigaretom. Veliki broj saobracajnih udesa izazvan je zbog pušenja cigarete u automobilu. Vozace, najcešce, omete vruc pepeo koga vjetar ubaci u oci vozaca, ili paljenje cigarete u toku vožnje. Ovome treba dodati i djelovanje duhanskih otrova na mozak vozaca, što slabi koncentraciju i sposobnost brzog razmišljanja i reagovanja.

Uticaj pušenja na porodicni budžet

Pušac za trideset godina pušackog staža optereti porodicni budžet za oko 25.000 DEM. Ovo su samo direktne ekonomske štete , ali ako bi se preracunavale štete zbog oštecenja zdravlja, i sljedstveno troškovi lijecenja, te smanjenja privredivanja zbog smanjenja radne sposobnosti, onda bi štete bile daleko vece.

Strucnjaci apeluju: "Ako se ne promjene pušacke navike u sljedece tri decenije, umrijece prije vremena više ljudi od posljedica pušenja, nego od AIDS-a, tuberkuloze i komplikacija pri porodu zajedno"!